18 pitanja važnih za analizu vibracija

Mjerenja vibracija kod rotacijski strojeva je jedan od alata dijagnostike i prediktivnog održavanja kojim pratimo stanje stroja i planiramo otklanjanje kvara prije nego se dogodi jer smo upoznati sa zdravljem njegovih dijelova. Često stroj ima konstantno povećane vibracije, međutim inženjer strojnog održavanja ne može odmah otkriti o kojem se problemu radi i što je uzrokovalo povećanje vibracija unutar strojnog sustava.

Danas ćemo razmotriti 18 pitanja primjenom kojih će si održavatelji pomoći u svakodnevnom radu i tumačenju prikupljenih podataka o vibracijama kako bi na vrijeme otkrili potencijalni uzrok kvara i poduzeli potrebne aktivnosti u njegovom sprječavanju. 

1. Jeste li panično zaustavili stroj na prvi neobičan zvuk? Kada primijetite odstupanja u radu (ako nisu takva da jasno ugrožavaju zdravlje, sigurnost i okoliš), nemojte odmah isključiti stroj već napravite dijagnostičku provjeru mjerenjem vibracija, termovizijskim snimanjem, ultrazvučnim ispitivanje ili nekom trećom neinvazivnom tehnikom te analizirajte dobivene rezultate.

2. Jesu li se povećane vibracije javile nakon pokretanja stroja u rad iz stanja mirovanja? Kakvi zahvati su poduzeti na strojnom sustavu ili pratećoj opremi dok je stroj bio u mirovanju? Je li npr. montirano novo vratilo, nova zaporna armatura ili su izvođeni građevinski zahvati u blizini stroja? Potencijalni uzroci vibracija mogu potjecati od promjena nastalih u radnoj okolini stroja, a ne od samog stroja.

3. Jesu li povećane vibracije bile prisutne prije zaustavljanja stroja? Ako su povećane vibracije prisutne od dana kad je stroj pušten u rad, tada imate problem koji potječe od pogrešne ugradnje, rezonancije u sustavu, neadekvatno balansiranog rotorskog sklopa ili potkapacitiranog/prekapacitiranog stroja?

4. Je li bilo izvanrednih događaja poput naglog prestanka napajanja pogonskog stroja ili pojave pumpanja? Često izvanredni neplanirani događaji poput pojave pumpanja u radu centrifugalnog kompresora dovode do oštećenja plinske brtvenice, ležajeva ili blagog savijanja vratila, što se kasnije manifestira pojavom povećanih vibracija.

5. Jesu li se naglo promijenili procesni uvjeti u sustavu, poput povećanja temperature radnog medija, nagle promjene brzine vrtnje stroja, naglog gubitka tlaka u sustavu ili još gore, nastanka hidrauličnog udara? Navedeni uzroci će svakako ostaviti traga na brzini vibriranja stroja u radu.

6. Je li došlo do promjene radnog medija? Promjena vrste radnog medija, tj. promjena fizikalnih i kemijskih svojstava radnog medija, ima utjecaja na dinamičke karakteristike stroja što za posljedicu ima povećanje vibracija.

7. Jeste li sigurni da su vrijednosti izmjerenih vibracija izvan dozvoljenog područja? Temeljem kojih i kakvih podataka ste došli do ovog zaključka? Npr. prilikom prvog pokretanja u rad novog stroja dobra praksa je izmjeriti vibracije i pohraniti podatke koji će kasnije poslužiti kao temeljne vrijednosti za usporedbu izmjerenih vrijednosti tijekom vremena. Također treba znati koje su dozvoljene ovisno o vrsti stroja. Standard ISO 10816-3 definira dozvoljenu brzinu vibracija ovisno o vrsti stroja i daje smjernice za usporedbu, što se vidi na slici 1.

Slika 1. Brzina vibracija ovisno o vrsti stroja i dozvoljene vrijednosti

Zelena polja područja označenog slovom A predstavljaju vrijednosti vibracija za nove strojeve pokrenute u rad i/ili strojeve nakon generalnog tvorničkog servisa. Žuta polja označena slovom B označavaju vrijednosti vibracija za strojeve koji su u konstantnom radu bez ograničenja. Narančasto obojena polja označena slovom C predstavljaju vrijednosti vibracija kod strojeva koji zbog nekog kvara više nisu prikladni da rade kontinuirano već mogu raditi isključivo kraće vrijeme, pri čemu treba napraviti korektivno održavanje čim se za to ukaže prilika. Crvena polja označena slovom D predstavljaju opasne vrijednosti vibracija gdje je velika vjerojatnost havarije stroja pa se takav stroj treba obustaviti jer nije za daljnji rad.

Prilikom definiranja dozvoljenih graničnih vrijednosti vibracija za vaše strojeve, preporučuje se ne uzeti vrijednosti koje su unutar manjih graničnih vrijednosti u odnosu na vrijednosti definirane standardom ISO 10816-3.

8. Je li sustav mjerenja vibracija kalibriran i daje li točne vrijednosti prilikom mjerenja? Ako je kojim slučajem jedna od sondi za mjerenje brzine vibracija oštećena ili je njen kabel u kvaru, izmjerene vrijednosti će biti pogrešne i nećemo imati konkretne podatke za analizu. Zato je potrebno redovito umjeravati i provjeravati sustav i komponente za mjerenje vibracija.

9. Je li rotacijski stroj nedavno bio centriran? Provjerite kakve vrijednosti horizontalnih i vertikalnih odstupanja su zabilježene u protokolu centriranja ili još bolje, demontirajte spojku pa provjerite centriranost. Nepravilno centriranje vratila pogonskog i pogonjenog stroja će pogađate već, uzrokovati povećane vibracije.

10. Jesu li nedavno napravljene rekonstrukcije sustava u vidu modifikacije pripadajućih cjevovoda, nosača, dodavanja nove opreme poput posuda, armature i sl.? U slučaju promjene cjevovoda ili dodavanja/ uklanjanja opreme potrebno je u suradnji sa projektantom napraviti novi hidraulički proračun i provjeriti zadovoljavaju li tehničke karakteristike stroja nastale promjene u sustavu.

11. Je li prisutna rezonancija? Ako sonda za mjerenje vibracija nije ispravno postavljena, može se dogoditi da pokupi signal koji ne potječe od samog stroja već je posljedica prisustva rezonantnog signala u okolini.

12. Je li došlo do povećanja vibracija na pomoćnim strojevima poput reduktora? Povećanjem opterećenja na zubima zupčanika u reduktoru doći će do promjena u vibracijama. Ako je u strojnom sustavu prisutan reduktor, treba pregledati zupčanike u potrazi za oštećenjima. Oštećenja zuba ukazuju na potencijalni problem torzijskih vibracija.

13. Je su li izvedene promjene u sustavu podmazivanja? Bilo je slučajeva kada je kompresor imao povećane vibracije jer je došlo do naglog gubitka ulja za podmazivanje zato što postojeća količina nije bila dovoljan za pokriti potrebe ugrađenih dodatnih cijevi prilikom rekonstrukcije sustava podmazivanja.

14. Imate li izvještaje o prethodnim servisima stroja i mjerne protokole? Jeste li uspoređivali zabilježene izmjere? Jesu li prisutna značajna odstupanja? Provjera podataka zabilježenih tijekom servisa će poslužiti za kontrolu stanja dijelova stroja te kao dokaz o (ne)adekvatno izvršenom servisu temeljem kojeg pokrećete eventualnu reklamaciju na radove.

15. Imate li izvještaje o prethodnim mjerenjima vibracija? Jeste li uspoređivali vrijednosti? Jesu li prisutna značajna odstupanja? Praćenje trenda prilikom mjerenja vibracija ukazuje na pogoršanje stanja dijelova, npr. kugličnih ležajeva. Iz tog razloga, potrebno je čuvati sve izvještaje i uspoređivati mjerenja.

16. Kakve su frekvencija izmjerenih vibracija? Npr. necentriranost stroja će se manifestirati u vidu brojčane vrijednosti umnoška broja okretaja, oštećeni zubi će se pokazati u vidu brojčane vrijednosti umnoška broja zubi i broja okretaja, necentriranost i debalans su povezani sa naglim promjenama frekvencije prilikom pokretanja ili zaustavljanja stroja tako da obavezno provjerite i frekvencije.

17. Poznajete li strojeve unutar proizvodnog procesa? Dnevni obilasci strojeva i opreme, vizualno praćenje te slušanje zvuka stroja u radu otkrivaju odstupanja od radnih parametara. Zvuk drobljenja i neuobičajeni šumovi su jasan znak da sa strojem nešto nije u radu a na vama je da otkrijete što se tu događa i zašto.

18. Jeste li angažirali specijalista da izvrši mjerenje vibracija i analizira dobivene rezultate? Mjerenje vibracija i tumačenje rezultata je kompleksan i vremenski zahtjevan zadatak pa se preporučuje angažirati stručnog tehničara ili specijalista koji će obaviti posao i dostaviti izvještaj s predloženim korektivnim mjerama. Često se ovakve stavke smatraju nepotrebnim troškom, međutim angažman stručnjaka će se kasnije isplatiti kroz uštedu na vremenu, obavljenom poslu i sprječavanju zastoja stroja (time i gubitka proizvodnje) zbog kvarova otklonjenih na vrijeme.

Na koji način mjerite i analizirate vibracije? Na koje probleme ste naišli prilikom tumačenja rezultata? Podijelite iskustva u komentarima!

Kako ispitati elektromotor?

Efikasan rad elektromotora podrazumijeva niske operativne troškove, energetski učinkovitu potrošnju energije, pouzdanost i dugačak životni vijek. Svi zahtjevi povezani su s tehničkom ispravnošću i adekvatnom konstrukcijom. Stanje elektromotora i radnih parametara se prati i redovito ispituje na različite načine. Čak i najosnovniji testovi rada elektromotora omogućavaju uštedu vremena i novca na popravcima, resursima i održavanju.

Ispitivanja se provode prema standardu ANSI/EASA AR100-2105 koji daje preporuke za popravak električne opreme, poboljšanje rada, sigurnosti te definira metode ispitivanja. Kada se popravak elektromotora izvodi u odabranoj servisnoj radioni, unaprijed se preporučuje provjeriti prema kojim standardima radiona provodi ispitivanja.

Ispitivanja elektromotora dodaju vrijednost i produljuju životni vijek opreme. Redovita dijagnostika i temeljito detektiranje nepravilnosti u radu će uočiti početne probleme elektromotora te pravovremeno otklanjanje kvarova čime se podiže pouzdanost rada elektromotora i pogonjenog stroja a time u konačnici i dijela procesnog postrojenja u kojem se oprema nalazi.

Pravilno centriranje, redovite kontrole vibracija i pravilno podmazivanje su glavni elementi koji utječu na životni vijek elektromotora. Kada elektromotor neće startati, radi s prekidima, naponska zaštita ga često izbacuje, stvara se velika količina topline u radu i nije naročito pouzdan, vrijeme je da se pronađu uzroci takvog ponašanja procjenom uvjeta rada i tehničke ispravnosti.

Ponekad se desi su da problemi u radu uzrokovani napajanjem, prekidima strujnog kruga ili neispravnom montažom. Postoje brojni dijagnostički uređaji za praćenje stanja elektromotora poput ampermetra, senzora temperature, Meggerovog mjerenja otpora izolacije, analiza rada osciloskopom i sl.

Svako ispitivanje upotpunjava sliku o problemu električne opreme iz drugog kuta. Prvi dijagnostički alat koji koristite su vaša osjetila. Osjeti li se čudan miris (paljevine) u zrku kada se nalazite pored elektromotora ili se čuje neuobičajen zvuk? Osjete li se nekontrolirane vibracije? Je li elektromotor prevruć kada mjerite temperaturu pirometrom? Za početak svake dijagnostike, krenite od jednostavnih elemenata: kakav je napon, električna opskrba i otpor te koristite multimetar za preliminarno ispitivanje. Danas ćemo razmotriti načine ispitivanja elektromotora i kako vam mogu pomoći da povećate pouzdanost rada.

• Ispitivanje pada napona

Ispitivanje pada napona je najjednostavniji, najbrži i najjeftiniji način provjere kvalitete i efikasnog rada strujnih krugova. Ispitivanje pada napona se izvodi pomoću digitalnog voltmetra kada je elektromotor pod opterećenjem. Voltmetar mjeri pad napona u strujim krugovima pod opterećenjem. S obzirom na to da struja preskoči putem najmanjeg otpora, prevelika struja će teći prema voltmetru i omogućiti očitanje. Ako je strujni krug prekinut, voltmetar će stvoriti privremeni tok u pokušaju da izolira područje u kojem je došlo do pada napona. Indikacija pada napona je često rani znak da je elektromotoru potrebno čišćenje ili popravak.

• Ispitivanje udarnom strujom

Ispitivanje udarnom strujom može pouzdano pokazati je li došlo do pregaranja elektromotora, odrediti je li došlo do kratkog spoja i kakva je izolacija vodiča. Naslage na namotajima, tvorničke greške u proizvodnji ili greške nastale tijekom premotavanja te pretjerano korištenje dovode do trošenja izolacije na namotajima.
Prilikom ispitivanja djeluje se naponskim impulsom (ili udarnom strujom) na svaki set namotaja da bi se provjerilo stanje izolacije zasebnog seta i u međusobnoj usporedbi setova. Standardi za ispitivanje definirani su normom IEEE 522 koja određuje vrijednosti napona za veliki raspon namotaja.

• Ispitivanje gubitaka u jezgri

Svaki elektromotor ima određene energetske gubitke, međutim naglo povećanje gubitaka ukazuje na daleko veći problem: nastalo je oštećenje, pregrijavanje ili namotaji ne funkfioniraju. Gubici u jezgri su nepotrebno trošenje električne energije kod elektromotora. Ispitivanje gubitaka u jezgri pokazuje da postoji razlika između ulazne i izlazne snage. Redovito provođenje ispitivanje i bilježenje rezultate dati će vam trend kretanja prema kojem odmah vidite stanje i je li unutar granica propisanih standardom. Određeni gubici su uobičajeni i prihvatljivi dok značajni gubici ukazuju na problem koji se može otkloniti prije nego dovede do havarije elektromotora. Također ukazuje je li potrebno elektromotor zamijeniti jer je došao do kraja životnog vijeka i više ga nije isplativo servisirati.

• Hipot test

Hipot test služi za ispitivanje dielektrične otpornosti kada želimo provjeriti kvalitetu izolacije električnog kabela. Kabel prvo treba vizualno pregledati i ispitati otpor. Potom primjenom istosmjernog ili izmjeničnog napona testiramo kabel tako da struja teče između električnih krugova. Prenaponi primjenjeni tijekom ovog testiranja su jedinstveni za svaki elektromotor i njegov specifični napon. Kada se procjenjuje jačina novih namotaja, testiranje se izvodi pri naponu 1,000 V uvećanom za dvostruki specifični napon ispitivanog elektromotora tijekom 60 sekundi i frekvenciji 50-60 Hz.

Hipot test treba napraviti jednom pri punoj snazi i potom na 85% snage tijekom dodatnog ispitivanja, radi izbjegavanja prevelikog naprezanja izolacije. U slučaju montirane obnovljene izolacije, test treba izvesti na 60% normalnog ispitnog napona radi izbjegavanja preopterećenja.

• Megger test

Megohmmetar (ili “Megger” prema proizvođaču) uređaj za ispitivanje se koristi kod periodičke provjere otpornosti izolacije za različite vrste elektroopreme. Primjenjuje se visoki napon na električnom sklopu u određenom trajanju i prati se gdje je došlo do proboja struje kroz izolaciju. Rezultat mjerenja se prikazuje u obliku otpornosti i kada se redovito mjeri može se prikazati grafički da bi se ocijenilo cjelokupno stanje izolacije elektromotora tijekom vremena. Rezultati pokazuju prisutno trošenje i/ili oštećenje pa se unaprijed mogu pripremiti i izvršiti popravci prije nego se dogodi veći kvar. Tijekom ispitivanja elektromotor mora biti isključen s mreže i odgovarajuće odvojen tako se mogu analizirati stanje namotaja.

Imajte na umu da redovito praćenje stanja i dijagnostika kvarova prije popravka ili generalnog servisa sprječavaju neplanirane zastoje, iznenadne havarije i nepredviđene troškove uz istovremeno osiguravanje pouzdanog rada te planiranje servisa.

Koja ispitivanja elekromotora koristite? U kojoj mjeri ste zadovoljni rezultatima? Podijelite iskustva u komentarima!

Zašto se elektromotori kvare?

Do kvara elektromotora ne dolazi samo zbog njihove starosti ili zbog broja radnih sati.

Danas ćemo vidjeti kakav utjecaj na elektromotor imaju drugi uzroci kojima rjeđe posvećujemo pažnju.

Nepravilnosti u opskrbi električnom energijom, naprezanje uslijed povišenih radnih temperatura, stalna i povećana prisutnost vlage, nedostatak podmazivanja, prljavština te promjenjivo radno opterećenje tijekom vremena dovode do slabljenja dijelova i posljedičnog otkazivanja elektromotora. Ispitivanja su pokazala da se životni vijek elektromotora poveća za nekoliko stotina tisuća radnih sati kada se otklone ovakvi problemi u radu.

Nepravilnosti u opskrbi električnom energijom uzrokuju 80% problema u radu elektromotora u rafinerijskim i petrokemijskim postrojenjima.

Prilikom opskrbe električnom energijom procesnih postrojenja najčešće se događaju neki od problema kao što su: harmonici koji uzrokuju pregrijavanje i smanjenje učinkovitosti, previsok napon koji smanjuje učinkovitost i faktor snage, premali napon koji povećava jačinu struje i uzrokuje pregrijavanje te smanjuje učinkovitost rada pri puno opterećenju.

Idealna opskrba električnom energijom se manifestira kao savršeni sinusni val za svaku fazu pri nazivnoj jakosti struje i frekvenciji što je u stvarnim uvjetima teško postići.

Neravnoteža napona također dovodi do pregrijavanja i smanjenja učinkovitosti pri čemu neravnoteža veća od 1% usporava rad elektromotora.

U tom slučaju elektromotori ne bi trebali raditi u sustavu napajanja koji ima više od 5% prisutne neravnoteže napona.

Nagli skokovi napona uzrokovani su djelovanjem kapacitatora ili stojnim valovima koji se šire kabelima i potječu od elektromotora s varijabilnim frekvencijskim regulatorima (VFD).

Skokovi napona često uzrokuju oštećenja izolacije. Kada elektromotori s varijabilnim frekvencijskim regulatorima rade kod frekvencije manje od 60 Hz potrebno je smanjiti okretni moment ili osigurati dodatno hlađenje jer dolazi do pregrijavanja elektromotora.

Elektromotori s varijabilnim frekvencijskim regulatorima također mogu uzrokovati nastanak vrtložnih struja koje oštećuju ležajeve.

U ovakvim slučajevima preporučuje se provjeriti kod proizvođača elektromotora može li ponuditi ležajeve od materijala koji se ponaša kao izolator, mast za podmazivanje koja nema električnu vodljivost ili ugraditi posebno prilagođen sustav uzemljenja.

Prljavštinu je nemoguće u potpunosti spriječiti da uđe u kućište elektromotora, bez obzira na konstrukcijsku izvedbu kućišta.

Prljavština šteti jer uzrokuje koroziju i abrazivno djelovanje na unutrašnje dijelove te dovodi do pregrijavanja jer se ponaša kao sloj toplinskog izolatora. Zavojnice elektromotora se savijaju u radu i čestice prljavštine oštećuju premaz na žicama.

Neke tvari poput soli ili grafita postaju električno provodljive i tada elektricitet djeluje kroz pukotine u izolaciji, što se ubrzava ako je pritom prisutna vlaga. Velika količina čestica nečistoće također blokira prolaze za hlađenje s vanjske strane ili unutarnje što dovodi do pregrijavanja.

Nepravilno podmazivanje je poprilično standardan uzrok kvarova, pri čemu mast može sadržavati čestice prljavštine te onečistiti ležajeve ako se ne dozira pažljivo i upotrebom čistih mazalica. Različiti elektromotori imaju različite zahtjeve za podmazivanjem i uklanjanjem stare masti. Detaljnije o podmazivanju elektromorora smo razmatrali u prethodnom članku.

Promjenjivo mehaničko opterećenje može povećati naprezanje ležajeva ili deformaciju kućišta uzrokujući povećanje zračnosti što dovodi do vibracija ili pregrijavanja namotaja.

Treba izbjegavati necentričnost spojke, prečvrsto montiran remen ako je elektromotor spojen remenskim prijenosom s pogonjenim strojem, necentrične remenice, soft foot (mekana stopala), krivo postavljene podloške ili bailage, dinamički debalans opterećenja ili debalans rotora, montažu pogrešnog tipa ležajeva te neriješena rezonancija kod elektromotora s varijabilnim frekvencijskim regulatorom (VFD).

Vlaga postaje problem kada je elektromotor dulje vrijeme isključen i njegova temperatura se izjednači s temperaturom okoline.

Tada dolazi do kondenzacije vlage iz okoline na unutarnjim ili vanjskim dijelovima elektromotora.

Vlaga slabi dielektričnu snagu izolacije te uzrokuje koroziju ležajeva i drugih mehaničkih dijelova.

Kondenzacija vlage se može spriječiti ako je motor stalno topao i radi na određenoj temperaturi.

Ostale metode eliminacije vlage su: održavanje okoline u kojoj je elektromotor ispod 80% relativne vlage grijanjem ili odvlaživanjem, osiguravanje dodatnog grijanja kada elektromotor nije u radu te redovitim okretanjem vratila na ruku kada je elektromotor isključen i u mirovanju da se mazivo ravnomjerno raspoređuje po površinama ležajeva.

Koje ste uzroke kvarova elektromotora dijagnosticirali? Kako ste ih otklonili? Podijelite vaša iskustva u komentarima! Komentare, prijedloge i pitanja mi također možete uputiti mailom na katarina_knafelj@hotmail.com

Kako procijeniti servisnu radionu?

Ovisno o servisnom intervalu i učestalosti kvarova, svaki elektromotor treba periodički servis i prematanje. Kompanija koja je vlasnik elektromotora želi kvalitetno obavljene radove, međutim kako se definira kvaliteta servisnih radova za elektromotore? Kako se procjenjuje kvaliteta same servisne radione? Danas ćemo vidjeti kako napraviti aktivnu procjenu servisne radione za popravke i prematanje elektromotora.

Kompanija vlasnik elektromotora žele kvalitetan popravak, ali kako definirati kvalitetu u ovom slučaju? Pogreške i nemaran rad prilikom servisa rezultiraju smanjenom efikasnosti i kraćim životnim vijekom popravljenog elektromotora. Kako bi osigurali kvalitetan servis, klijenti servisne radione moraju biti svjesni kakvu uslugu plaćaju. Zato je važno prethodno imati specifikaciju radova s očekivanim ishodima popravaka i očekivanom garancijom na kvalitetu radova.

Međutim, ni to nije garancija kvalitetnog popravka ako ga radiona nije sposobna izvršiti. Najbolja stvar koju vlasnik elektromotora može učiniti jest pažljivo izabrati kompetentnu servisnu radionu s dobrim referencama.

Kada se bira servisna radiona, potrebno se prvo najaviti i dogovoriti obilazak radione sa vlasnikom i/ili voditeljem kako biste pregledali i procijenili radionu. Čista radiona se automatski povezuje s dobrim upravljanjem radionom, međutim to je samo estetske naravi. Tražite pokazatelje programa kontrole kvalitete poput certifikata ISO 9000/9001, ovlaštenje za popravak elektromotora u Ex izvedbi te potvrde o certificiranim i obučenim djelatnicima. Procijenite ima li servisna radiona potrebnu opremu, alate i strojeve za servisiranje elektromotora koje ćete im poslati. Provjerite imaju li uredno vođenje dokumentacije o popravljenim elektromotorima. Raspitajte se o načinima uklanjanja izolacije, provjerite čistoću i urednost prostorija. Čak i kada su svi navedeni uvjeti ispunjeni, nema 100% garancije da će posao biti kvalitetno odrađen. Ako imalo sumnjate, dodatno se raspitajte kod postojećih klijenata i provjerite reference.

Prije nego što pošaljete elektromotor na servis, potrebno je jasno i jednoznačno navesti što vam je potrebno, izraditi specifikaciju radova za svaki elektromotor pojedinačno čime ćete iznijeti svoje potrebe za radnim karakteristikama elektromotora prije i poslije ispitivanja, vrstu ispitivanja, raspon rezultata, način izvještavanja i sl.

Pošaljite servisnoj radioni unaprijed “povijest bolesti” elektromotora koja može uključivati: povijest o prethodnim popravcima, povijest ispitivanja, izmjerenih vibracija, otpora izolacije, povijest podmazivanja i sl., metode pokretanja i frekvenciju pri pokretanju te raspon radnog opterećenja. Također možete kontaktirati proizvođača elektromotora da vam pruži preventivno i prediktivno održavanje u sklopu garancije na stroj ili ugovoriti s njim ovakvu vrstu usluge ako je nudi.

Izbjegavajte brze popravke. Najbolji način za izbjegavanje brzih popravaka je implementacija sveobuhvatnog sustav održavanja svih elektromotora na postrojenjima. Preventivni i prediktivni planovi održavanja elektromotora će ujedno osigurati potreban broj rezervnih dijelova u vlastitom skladištu, servisnoj radioni ili na ugovorenoj konsignaciji. Rezervni dijelovi će biti dostupni u svakom trenu za popravak kritičnih elektromotora. Također, elektromotori koji su popravljeni ili sačuvani od rashoda mogu biti odmah dostupni na skladištu i voditi se u evidenciji.

Planovi održavanja elektromotora čine sustav upravljanja i pomažu u određivanju kada određeni elektromotor treba zamijeniti ili popraviti da bi tako smanjili rizik od iznenadne havarije. Isto tako, planovi održavanja sadrže povijest svih prethodnih kvarova, popravaka i zamijenjenih dijelova koji omogućavaju identificiranje i otklanjanje učestalih uzroka kvarova te smanjuju ponavljanje takvih kvarova. Neke servisne radione nude izradu i implementaciju prilagođenih planova održavanja za proizvodne pogone. Takva usluga se dodatno plaća a cijena ovisi o kompleksnosti.

Jedan od načina za procjenu servisne radione je slanje popravljenog elektromotora na testiranje u neovisni certificirani ispitni laboratorij koji može provjeriti učinkovitost popravka i otkriti ako su prisutne pogreške ili nepravilnosti. Neovisna treća strana treba napraviti ispitivanje. To je skupo i predstavlja dodatan trošak za vlasnika elektromotora te se prakticira samo za mali uzorak elektromotora kada su u pitanju radovi velikog opsega poput remonta, kada šaljete po 100 elektromotora na servisiranje u kratkom vremenskom razdoblju.

Određene informacije možete dobiti kada razgovarate s djelatnicima servisne radione. Prikupljene informacije ukazuje na sposobnost radione da pruži kvalitetan popravak elektromotora: koja je njena tržišna niša, radi li servisna radiona popravke elektromotora određene snage i vrste kakav vi imate, koliki broj elektromotora se godišnje popravi, kolika je stopa reklamacija i zadovoljstva klijenata. Ako trebate servisirate elektromotore snage do 50W, izbjegnite radionu koja popravlja dizel generatore. Ako imate elektromotore jakosti struje preko 500V, nemojte ići u radionu koja servisira elektromotore jakosti 400V i manje.

Servisna radiona koja radi popravke van svoje niše (znam, znam, u Hrvatskoj se teško usko specijalizirati u jako maloj tržišnoj niši jer ćete reći da nema dovoljno posla ali nitko vam ne brani da se okrenete tržištu susjednih zemalja i EU) može imati velike varijacije u kvaliteti odrađenog servisa ili cijeni usluge. S druge strane, često puta se pretpostavlja da strane kompanije pružaju bolju uslugu servisiranja samo zato što su skuplje ili razvikanije, međutim to također nije garancija da ćete dobiti kvalitetan servis.

Vlasnici koji posjeduju elektromotore velikog raspona snaga kao što su proizvodna postrojenja će bolje proći ako koriste usluge 2 ili više servisnih radiona. Kada dođete u radionu, ona mora biti opremljena svim uređajima i alatima za rad na elektromotorima, imati mogućnost provođenja detaljne dijagnostike i ispitivanja nakon popravka pomoću odgovarajućih uređaja za ispitivanje i reguliranog izvora energije te dostupne različite materijale i rezervne dijeloveza popravak, poput žice za izradu namotaja, ležajeve različitih dimenzija, itd. Većina radiona ima materijale za izolaciju klase F i H koji se često razlikuje od postojećeg materijala za izolaciju što se često tretira kao dodatna vrijednost za uslugu.

Servisne radione koje nemaju dovoljnu zalihu različitih žica za namotavanje na skladištu moraju biti sposobne u kratkom roku nabaviti potreban materijal za premotavanje. Elektromotori određenih proizvođača imaju namotaje od žice različitog poprečnog presjeka koja je ograničeno dostupna na našem tržištu. Svi rezervni dijelovi i potrošni materijali moraju biti zaštićeni od prljavštine. Alati i oprema trebaju biti organizirani tako da su dostupni kada je potrebno i pri ruci. Mjerači i ispitni uređaji moraju biti u posebnim zaštitnim pakiranjima i zaštićeni od mogućih oštećenja kada nisu u upotrebi te kalibrirani jednom godišnje uz dokaz o učinjenoj kalibraciji. Spremište gdje se nalaze ležajevi i maziva treba biti čisto jer prisutnost čak i najmanje čestice prljavštine može kasnije dovesti do nesagledivih posljedica.

   Ispitivanje elektromotora nakon servisa je provjera izvršenog posla i dokaz da je servis kvalitetno izvršen. Primjenjuje se ispitivanje mehaničkih i elektro karakteristika. Ispitivanje mehaničkih karakteristika potvrđuje sukladnost, analiziraju se vibracije i provjerava se prethodno odrađeno balansiranje rotora. Ispitivanje elektro karakteristika obuhvaća provjeru izolacije, otpornosti namotaja i eventualnih gubitaka. Za izvođenje navedenih ispitivanja radiona mora imati uređaj za mjerenje vibracija, kalibriranu balansirku (stroj za balansiranje) i uređaj za ispitivanje otpornosti. Sva ispitivanja moraju biti zabilježena i rezultati priloženi uz izvještaj o servisu i račun za izvršene radove.

Treba li radiona pisane procedure za izvođenje radova?
Pisane procedure su odraz kvalitetno organiziranog posla i osiguravaju da će servis elektromotora biti izveden na odgovarajući način bez obzira na to koji je djelatnik radio na dotičnom elektromotoru zato što omogućavaju sljedivost aktivnosti. Procedure trebaju postojati za svaku aktivnost i biti dokumentirane u odgovarajućim priručnicima.

Procedure upravljaju svakim korakom servisiranja od trenutka kada je elektromotor zaprimljen, kako se on pregledava i način provođenja defektaže, rastavljanje, zamjena potrošenih dijelova i način skladištenja rezervnih dijelova, dovršenje popravka, ispitivanje i isporuka klijentu. Kvalitetno servisiran elektromotor podiže razinu pouzdanosti proizvodnog postrojenja i smanjuje rizik neplaniranih zastoja radi nepredviđenih kvarova.

Vodi li radiona evidenciju podataka i izvještaja o izvršenim radovima? Podaci iz izvještaja mogu poslužiti za dijagnostiku ili prevenciju nastanka novih kvarova te rješavanje problema oko garancije. Vođenje podataka u razvijenom računalnom sustavu djeluje impresivno, ali brojni servisi čuvaju podatke u word dokumentima i papirnatim kopijama koje se lako zagube.

Dobar indikator je ako radiona ima dokaz o sustavnom vođenju evidencije o kontroli kvalitete te certifikaciju od strane ovlaštenih akreditacijskih tijela, npr. ako posjeduje certifikat ISO 9000. Rukovoditelj/poslovođa radione treba dati takve i slične dokumente na uvid ako ih posjeduje te pokazati dokumente o propisanim procedurama i načinu provođenja kontrole kvalitete. npr. mjerni protokoli, standardi za toleranciju prilikom montaže ležajeve, procedure ispitivanja te procedure kalibriranja.

Na kraju, upitajte kakva je situacija s djelatnicima? Koliko ih ima, koliko godina iskustva imaju, na kojim vrstama elektromotora su radili?  Je li velika stopa izmjene djelatnika? Jesu li stručni za svoj posao, kakva je atmosfera među ljudima?

Preuzmite moj Evaluacijski upitnik za procjenu servisne radione koji će vam pomoći prilikom izbora potencijalnog pružatelja usluge. Upitnik  treba biti nadopuna provjeri uvjeta u radioni i razgovoru s djelatnicima i rukovoditeljima. Procjena je proces koji traje i budite spremni izdvojiti nekoliko sati i najaviti se unaprijed. Tako ćete imati sve potrebne informacije za jednokratno servisiranje ili za sklapanje ugovora za godišnje servisiranje. Djelatnici i rukovoditelji radionice trebaju biti dobro informirani i dati vam sve potrebne informacije o organizaciji rada, tehničkom znanju i ekspertizi. Ako primjetite izbjegavanje direktnih odgovora, prikrivanje informacija, izmotavanje i nejasne odgovore na detaljna pitanja, to vam je odmah znak da nešto tu nije u redu i da pažljivo promislite o potencijalnoj suradnji s takvom tvrtkom za servise.

Kakva su vaša iskustva sa servisnim radionama? Što smatrate dobrom praksom a što ne valja? Podijelite svoja iskustva u komentarima!

 

4 česte pretpostavke o praćenju stanja elektromotora…i sve su pogrešne

Praćenje stanja elektromotora je osnovni alat u održavanju rotacijske opreme usmjerenom prema pouzdanosti, pri čemu se na elektromotor neovisno o snazi ugrađuju različiti senzori za prikupljanje podataka o radu u stvarnom vremenu.

Senzori za mjerenje temperature i akcelerometar za mjerenje vibracija prikupljaju podatke koje nakon određenog vremena možemo analizirati i ustanoviti je li došlo do povećanja radne temperature, djeluje li na elektromotor povećano radno opterećenje, je li stroj pravilno centriran i sl.

Ultrazvučno ispitivanje na sličan način kazuje postoji li povećana potreba za podmazivanjem ležajeva.

Motrenje stanja stroja je sjajan alat za prediktivno održavanje jer nam pomaže odrediti koliko je još vremena preostalo do otkazivanja stroja i prestanka rada tako da konkretnije možemo planirati zastoje, troškove održavanja i količinu proizvoda.

Digitalizacija uz 24-satnu prisutnost omogućava neprekidno prikupljanje podataka te aktivira alarme koji unaprijed upozoravaju djelatnike postrojenja kada elektromotor prestaje s optimalnim radom i ulazi u zonu smanjene pouzdanosti.

Tehnologija je sjajna stvar, međutim slijepo pouzdanje samo u tehnologiju bez planiranja, analiziranja i provjeravanja može nas dovesti do pogrešnih pretpostavki.

Danas ćemo vidjeti koje su najčešće pogrešne pretpostavke kada je riječ o praćenju stanja elektromotora kao glavnih pogonskih strojeva u procesnim postrojenjima.

1. Pogrešna pretpostavka: Praćenje rada elektromotora je namijenjeno isključivo djelatnicima postrojenja i korisnicima opreme. Rečenica je točna za 80% procesnih postrojenja.

Ostalih 20% se odnosi na proizvođače i dobavljače elektromotora kojima podaci o radu stroja mogu biti vrijedan izvor informacija za buduću konstrukciju i proizvodnju strojeva.

Zabilježene vibracije prilikom prvog pokretanja elektromotora u rad mogu otkriti nepravilno centriranje koje će dovesti do preuranjenog otkazivanja ležajeva ili kvara radi debalansa.

Prikupljanje podataka i praćenje trenda tijekom nekoliko godina za npr. 10 elektromotora u procesnom postrojenju nam pomaže u razumijevanju potencijalnih slabih komponenti i problema koje su uzorkovale.

Ovi podaci su korisni proizvođaču prilikom konstruiranja sljedeće generacije elektromotora kako bi se otklonile otkrivene slabe točke ili koristio jači materijal za izradu komponenti.

Analiza uzroka kvara nastalog kao posljedica učestalog povećanja vibracija također može otkriti grešku u sklopu elektromotora nastalu tijekom proizvodnje samog stroja.

2. Pogrešna pretpostavka: Montaža senzora na sve elektromotore ugrađene na promatranom postrojenju će riješiti problem praćenja stanja. Prije nego se upustimo u ovakav pothvat, treba razmotriti neke činjenice: jesu li baš svi elektromotori na tom postrojenju kritični za proizvodni proces?

Koji elektromotori imaju najveću stopu kvarova unazad posljednjih godina? Bez rada kojih elektromotora imamo višednevni zastoj postrojenja i velike proizvodne gubitke?

Koje tehnike održavanja primjenjujemo i koliko su uspješne? Nakon što smo odgovorili na ova pitanja, razmislimo još jednom o postavljanju senzora na baš svaki elektromotor.

Najbolji pristup održavanju elektromotora praćenjem stanja je strateški prema važnosti svakog pojedinog elektromotora za proizvodni proces i postrojenje u cjelini.

Nabava i montaža velikog broja senzora odjednom je skup pothvat i povećava kompleksnost postrojenja te dovodi do prikupljanja prevelike količine podataka istovremeno.

Podatke treba analizirati, što opet zahtijeva vrijeme i angažman stručnog djelatnika. Je li nam tolika količina podataka zaista potrebna?

Umjesto montaže senzora na ležajeve manje bitnih elektromotore, krenite s analizom prethodno zabilježenih i otklonjenih kvarova unazad proteklih n godina, provjerite dnevno rutinsko održavanje koje provode djelatnici na postrojenju i vidite ima li nepravilnosti.

Odredite koji dijelovi/strojevi su češće imali kvarove, npr. elektromotore koji su češće bili na premotavanju te usmjerite povećane napore na preventivno održavanje prije nego ih stavite na listu kandidata za ugradnju senzora.

3. Pogrešna pretpostavka: Potrebno je kontinuirano praćenje stanja u realnom vremenu za sve elektromotore. Učestalost prikupljanja podataka pomoću senzora varira od stroja do stroja tijekom vremena.

Iako elektromotori koji su u prošlosti pokazali problematično ponašanje ili su strateški za postrojenje trebaju imati kontinuirano bilježenje radnih parametara u elektronskom obliku, postoji sasvim pristojan broj elektromotora za koje je dovoljno jednom dnevno/tjedno/mjesečno bilježiti radne parametre poput temperature i vibracija.

Senzore se može namjestiti tako da aktiviraju alarm ako dođe do naglog poremećaja ili isključe stroj iz rada.

U brojnim postrojenjima učestalost očitanja radnih parametara pomoću senzora se smanjuje nakon završetka perioda prvog puštanja u rad.

Na početku se detaljno i često prate podaci o radu radi otkrivanja nepravilnosti i usporedbi kako se ponaša elektromotor prilikom promjene radnog opterećenja i procesnih uvjeta.

Također, naša percepcija kako izgleda trend promjene podataka za ispravan elektromotor se mijenja s vremenom. Jednom kada stvorite bazu podataka za svaki elektromotor na postrojenju, učestalost prikupljanja podataka se može smanjiti.

4. Pogrešna pretpostavka: Opremanje svih elektromotora na postrojenju senzorima će smanjit godišnji trošak popravaka. Idemo sada detaljnije vidjeti kako se ostvaruje ušteda na održavanju nakon ovakvog pothvata.

U prvoj godini kada ugradite senzore, vi ste zapravo na gubitku jer osim redovnog održavanja i sanacije kvarova još morate pokriti trošak investicije u nabavu i ugradnju senzora, povezivanje kabelima i spajanje na upravljački sustav postrojenja, puštanje senzora u rad, umjeravanje, podešavanje i ostale potrebne radove da bi sve funkcioniralo kako treba.

U drugoj godini ćete intenzivno prikupljati podatke, analizirati trendove i stvarati bazu podataka uz određivanje „uzorka ponašanja“ svakog elektromotora.

Neke kvarove ćete predvidjeti analizom trenda, neke nećete i opet ćete na kraju godine imati troškove popravaka i zamjene rezervnih dijelova te troškove rada djelatnika zaduženih za analiziranje, podešavanje i popravke elektromotora te početak otplate amortizacije za novu opremu.

Tek 3 do 5 godina nakon što ste investirali u senzore, marljivo prikupljali i analizirali podatke, uspostavili kontinuirani režim kvalitetnog preventivnog i prediktivnog održavanja zahvaljujući rigoroznom praćenju stanja i angažmanu svih potrebnih djelatnika, tek onda možete početi računati uštede koje ste ostvarili zahvaljujući početnoj investiciji.

Kombiniranjem nekoliko vrsta podataka razvit ćete bolje razumijevanje rada elektromotora i načina kako se mijenja zbog promjene procesnih uvjeta na postrojenju.

Npr. ako ugradite senzor za mjerenje brzine vrtnje, senzor za mjerenje vibracija i senzor za mjerenje temperature, promatranjem trenda na krivuljama dobit ćete detaljnu sliku zašto je došlo do povećanja temperature kada su porasle vibracije na ležajevima i kako se istovremeno mijenjala brzina vrtnje uz promjenu radnog opterećenja.

Svi prikupljeni podaci su vlasništvo vaše tvrtke i niste ih dužni pokazati proizvođaču elektromotora.

Automatizirana analiza primjenom IoT smanjuje potrebu za angažmanom proizvođača opreme te aktivira alarme samo kada je prisutan ozbiljan problem.

Potrebno je sustav programirati tako da aktivira alarme dovoljno rano kako biste imali dovoljno vremena na raspolaganju za planiranje i izvršavanje preventivne zamjene dijelova ili preventivnog popravka.

Međutim, s vremena na vrijeme dobro je posavjetovati se s proizvođačem elektromotora i ustupiti mu određene podatke te zatražiti da doda vrijednost vašoj opremi tako što će dostaviti besplatnu analizu dobivenih podataka i predložiti preventivne aktivnosti koje vi sami do sada niste uzeli u obzir.

Kako pratite stanje elektromotora? Koje pretpostavke ste imali i jesu li se pokazale točnima u praksi? Podijelite svoja iskustva u komentarima!

10 razloga zašto vam je elektromotor zaribao…i kako ih spriječiti

Svaki stroj s vremenom doživi kvar. Intenzitet i učestalost pojave kvara će uvelike ovisiti o kvaliteti i dostatnom održavanju koje je provedenom u prethodnom razdoblju.

Elektromotori nisu iznimka po tom pitanju te danas razmatramo najčešće razloge kvarova kod elektromotora izazvanih zakazivanjem ležajeva, znakove porijekla kvara i načine kako ih spriječiti.

1. Pogrešan način montaže

Ležajevi se ispravno montiraju pod djelovanjem sile, tj. tako da ostvare čvrsti dosjed s vratilom. Posljedica pogrešne montaže ležaja manifestira se u vidu nejednolikog trošenja površina ležaja ili njegovih elemenata, povećanjem temperature u radu, zamorom materijala te preranim otkazivanjem ležaja.

Nepravilna montaža uključuje primjenu prevelike sile na vanjski/unutarnji prsten, montažu ležajeva u kućište uprešavanjem unutarnjeg prstena, montažom tako da je ležaj na vratilu u labavom dosjedu, necentrično smješten u kućištu ili u neadekvatnom položaju na sjedištu.

Sila potrebna za montažu ležaja se povećava ovisno o veličini ležaja. Pravilna montaža može biti na toplo, tako da se ležaj prvo jednoliko zagrije do 90°C na uređaju za grijanje, a potom navuče na vratilo.

Postepenim hlađenjem ležaj se „skupi“ i formira čvrsti dosjed s vratilom. Treba izbjegavati prenaglo grijanje ili hlađenje zato što će dovesti do oštećenja kristalne strukture metala od kojeg je ležaj izrađen i uzrokovati deformacije dimenzija kaveza, kuglica, unutarnjeg ili vanjskog prstena.

Drugi način je montaža ležaja na hladno i primjenjuje se za ležajeve promjera do 100 mm, kada se na vratilo nanese malo maziva, potom se ležaj prvo postavi na vratilo rukama, potom se upotrebom posebnog alata na ležaj jednoliko djeluje silom kako bi nasjeo na osovinu, što je prikazano na slici 1.

Ako se silom djeluje isključivo na vanjski prsten ili isključivo na unutarnji prsten, riskira se oštećenje ležaja zato što se sila prenosi na nosive elemente.

Slika 1. Smjerovi djelovanja sile prilikom montaže ležaja (izvor)

2. Korozija

Prisutnost vlage, kiseline, emulzije ili kondenzata nastalog uslijed prenagle promjene vanjske ili unutarnje temperature uzrokuju nastanak korozije na elementima ležaja koja ima abrazivno djelovanje.

Kada demontirate korodirani ležaj, na njemu ćete vidjeti smeđe mrlje ili naslage.

Također, nije isključena pojava vibracija u radu jer korozivne naslage uzrokuju debalans. Može se javiti i povećana zračnost u radijalnom smjeru.

Pobrinite se da u ležajno kućište ne dospije vlaga, koristite zatvoreni tip ležajeva ili razmotrite ugradnju dodatnih brtvi na ulazu u ležajno kućište.

U ovakvoj situaciji treba se konzultirati s proizvođačem elektromotora. Obavezno nabavljajte ležajeve izrađene od nehrđajućeg čelika proizvedene od provjerenih proizvođača.

3. Necentriranost

Savijeno vratilo, deformirana skošenja, stanjenje vratila na području ležajeva, labavi dosjedi i neodgovarajuće uvrtanje matice mogu dovesti do necentričnosti i pregrijavanja rijekom rada.

Nije isključena niti pojava povećanih vibracija.

Tijekom svakog servisa elektromotora potrebno je balansirati vratilo i temeljito ga pregledati u potrazi za tragovima oštećenja te dimenzionalno kontrolirati promjere na mjestima ugradnje ležajeva.

4. Oštećenja zbog djelovanja struje

Stalni prolazi izmjenične ili istosmjerne struje, čak manjeg napona, mogu dovest do oštećenja ležajeva.

Ovakva oštećenja se vide na ležaju u obliku paralelnih tragova smeđe boje na kavezu ili na čitavom obodu prstena. Za sprječavanje ovog kvara potrebno je pravilno uzemljiti elektromotor.

5. Neodgovarajuće skladištenje i rukovanje ležajevima elektromotora

Neodgovarajuće skladištenje ostavlja ležajeve elektromotora izloženim prašini i vlazi. Skladištenje u prisutnosti visokih temperatura dovodi do razlaganja masti kojom je ležaj konzerviran.

Neprikladno rukovanje ležajevima tako da ih se ostavlja u otvorenim kutijama bez namjere za montažu izleže ležajeve uvjetima okoline i nastanku korozije.

Obavezno se treba pridržavati uputa proizvođača za skladištenje i rukovanje ležajevima.

6. Nije bilo odgovarajućeg podmazivanja

Prema statistikama, do 80% kvarova na elektromotorima čini otkazivanje ležajeva zbog nedovoljnog ili neodgovarajućeg podmazivanja o čemu je bilo govora u prethodnom članku.

Kada se demontiraju ležajevi koji su zaribali, potražite na nosivim elementima (kuglice ili valjčići) tragove promjene boje (smeđe ili ljubičasto), tragove istrošenosti ili pregrijavanja, ovi tragovi će vam biti pokazatelj da nije bilo dovoljno maziva ili se mazivo razgradilo pod utjecajem temperature.

Koristite odgovarajuće mazio prema preporuci proizvođača elektromotora, izbjegnite gubitke maziva i dopunjujte ga prema predviđenom intervalu podmazivanja.

Stalno naglašavam važnost pravilnog podmazivanja i više informacija ćete naći u članku 1. i članku 2. koje možete primijeniti kako biste ubuduće spriječili zaribavanje ležajeva kod elektromotora.

Vanjski izvor vibracija može uzrokovati kotrljanje kuglica u kavezu kada elektro motor nije u radu, što dovodi do bržeg trošenja maziva.

Ležaj kao takav ostaje u mirovanju pa nema samopodmazivanja i određeni dijelovi ležaja ostanu suhi. Kada se elektromotor uključi u rad može doći do oštećenja na ležaju koje se manifestira kao linearni tragovi trošenja u aksijalnom smjeru (pruge ili ogrebotine).

Da biste spriječili rad ležaja na suho, utvrdite i otklonite uzrok vanjskih vibracija koje djeluju na elektromotor tj. na nosive elemente ležajeva. Koristite mazivo čiji kemijski sastav ima aditive protiv trošenja.

Prevelika radna temperatura u kombinaciji s neodgovarajućim podmazivanjem će dovesti do pregrijavanja.

Visoke temperature dovode do razdvajanja maziva na bazno ulje i dodatke, ulje počinje istjecati kroz dostupne otvore i gubimo učinkovitost maziva da odvodi toplinu.

Nagli skokovi temperature mogu dovesti do oksidacije masti kada se mast razdvaja na ulje i aditive, pri čemu ostaje samo suha sapunasta komponenta.

Potrebno je osigurati hlađenje tj. odgovarajuće odvođenje topline i redovito vršiti inspekciju termovizijskom kamerom.

7. Zamor materijala

Prečesto preopterećenje ležajeva tijekom rada, korištenje ležajeva nakon što je prošao radni broj sati nakon kojeg je predviđena zamjena prilikom generalnog servisa elektromotora ili prečvrsto montiran unutarnji prsten mog dovesti do zamora materijala.

Zamor se očituje u brojnim sitnim pukotinama u materijalu te nestankom čestica metala s površina obaju prstena ili nosivih elemenata.

Gubitak čestica metala s površina se ubrzava s vremenom i očituje u vidu povećane buke i vibracija zbog debalansa.

Kvar je moguće spriječiti praćenjem radnih sati elektromotora, pravovremenim generalnim servisima uz obaveznu zamjenu ležajeve te primjenom praćenja stanja opreme koje sam opisivala u prethodnom članku.

8. Neodgovarajući dosjed

Kada je ležaj previše napregnut prilikom dosjedanja, doći će do povećanog opterećenja nosivih elemenata.

Pri radnoj temperaturi će se smanjiti zračnost u radijanom smjeru. S druge strane, ako je ležaj u labavom dosjedu doći će do mikro kretanja između dijelova ležaja.

Ovaj problem se očituje u tragovima istrošenosti na pojedinim dijelovima kaveza, pregrijavanju ležajeva ili pukotinama koje se pružaju u aksijalnom smjeru na unutarnjem prstenu. Ležaj u labavom dosjedu tijekom rada stvara pojačanu buku.

Važno je montirati odgovarajući ležaj prilikom zamjene i paziti na njegovo dosjedanje na vratilu.

U korisničkom priručniku proizvođač daje oznaku ležaja kojeg treba zamijeniti te smjernice za zamjenu.

9. Prisutnost nečistoće

Nemoguće je 100% spriječiti ulazak čestica nečistoće u prostor ležajnog kućišta tijekom rada elektromotora.

Nečistoća se javlja u obliku prašine, prljavštine, sitnih metalnih krhotina ili čestica koje dospiju u ležajno kućište preko prljavih ruku ili alata.

Kada je onečišćenje uzrok oštećenja ležajeva na elektromotoru, na elementima ležaja ćete vidjeti udubljenja ili duboke riseve, dok će prethodno mjerenje vibracija pokazati povećanje vibracija van dozvoljenog područja.

Pobrinite se da svaki put prilikom zamjene ležajeva alat bude čist, mazivo svježe iz novo otvorenog pakiranja, mazalica za ubrizgavanje mora biti čista i tijekom rada koristite rukavice ili se pobrinite da na rukama nemate sitnih čestica metalne strugotine.

10. Preveliko radno opterećenje

Tijekom rada može doći do prevelikog opterećenja elektromotora radi promjene proizvodnih uvjeta, varijacija u radu pogonjenog stroja ili neplaniranog povećanja proizvodnje.

Posljedično, dolazi do preopterećenja ležajeva, pri čemu se na njihovim nosivim elementima pokazuju tragovi trošenja, promjena boje uslijed pregrijavanja i zamor materijala.

Preopterećenje se može spriječiti učinkovitijim planiranjem radnih uvjeta, praćenjem proizvodnog procesa, praćenjem stanja pogonjenog stroja, korištenjem snažnijeg elektromotora ili upotrebom ležajeva veće nosivosti.

Koje uzroke kvarova elektromotora ste do sada susreli? Kako ste ih defektirali? Jeste li otklonili ponavljajuće uzroke? Podijelite iskustva u komentarima!